Od davnina je poznato da je sunce izvor života i zato ga ljudi uglavnom vole i rado se okreću ka tom izvoru toplote i svjetlosti.
Mnogi naučnici danas smatraju da je, uz pravilnu prehranu i uravnotežen stil života, sunčeva svjetlost također dobra zaštita od mnogih bolesti.
Prije nego što su bili izmišljeni antibiotici, u alternativnim načinima liječenja se spominje kako je helioterapija (terapija Suncem) bila uspješna metoda liječenja infekcija, ali i drugih bolesti.
Sunce dezinficira našu kožu od štetnih bakterija
Usprkos općeprihvaćenom mišljenju da izlaganje suncu može uzrokovati rak, ljudi koji rade u uredima češće obolijevanju od raka kože od onih koji rade na otvorenom, piše alternativazavas
Sunce dezinficira našu kožu od štetnih bakterija, smtra se u nekim vidovima alternativnog liječenja. Što je duži val ultraljubičaste svjetlosti to dublje prodire u našu kožu, a najduži dopiru i do našeg mozga i utječu na naše raspoloženje.
Evo na što sve utječe sunce:
1. Raspoloženje
Sunčeva svjetlost aktivira oslobađanje serotonina u mozgu, poznatog kao hormon sreće, zbog čega se vrijeme provedeno na otvorenom pokazalo itekako korisnim za podizanje raspoloženja i ublažavanje stresa. Također, kod nekih osoba koje se nedovoljno izlažu suncu tokom zimskih mjeseci može se razviti oblik depresije poznat kao sezonski afektivni poremećaj, dok u rijetkim slučajevima može doći i do depresije.
2. Vitamin D
Sunce pomaže organizmu proizvesti vitamin D – nutrijent važan za zdravlje kosti, mozga itd. Vitamin D se može pronaći u jako malo izvora hrane kao što su mlijeko i masna riba, zbog čega je ljudima neophodno sunce.
Da bismo dobili potrebnu količinu vitamina D potrebno je vrlo malo vremena boraviti na suncu, pogotovo ako ste svjetlije puti ili imate prirodno crvenu kosu. Za većinu ljudi na suncu je dovoljno boraviti između 5 do 30 minuta dva puta sedmično. Ukoliko imate alergijsku reakciju na sunce, vitamin D možete unijeti u organizam i putem hrane ili dodataka prehrani.
3. Zdravlje srca
Brojne studije pokazale su da je nedostatak vitamina D povezan s kardiovaskularnim bolestima. U jednom danskom istraživanju provedenom 2013. godine naučnici su otkrili da izloženost suncu, čak i u situacijama kada je sunce uzročnik raka kože, štiti srce. Analizom četiri miliona liječničkih nalaza naučnici su ustvrdili da su osobe s dijagnozom karcinoma kože imali manje vjerojatnosti od srčanog udara.
4. Jake kosti i mišići
Važnu ulogu vitamin D ima i za zdravlje mišića, pa tako osobe s niskom razinom vitamina D imaju veću vjerojatnost da će imati problema s grčenjem mišića i bolovima u zglobovima. Kreme sa zaštitnim faktorom blokiraju sposobnost tijela da stvori vitamin D, stoga je uzimanje suplemenata i konzumiranje zdravih namirnica koje sadrže vitamin D još uvijek najsigurniji način da se vaše tijelo napuni vitaminom D.
5. Multipla skleroza
Visok nivo vitamina D u tijelu može smanjiti rizik od razvoja multiple skleroze. Postoje snažni dokazi da osobe koje žive daleko od ekvatora te su iz tog razloga manje izloženi UV zračenju, imaju veći rizik od razvoja bolesti od onih koje žive bliže ekvatoru.
Istraživanje iz 2014. godine također je pokazalo da se nadoknadom vitamina D može usporiti razvoj multiple skleroze i povezanih oštećenja mozga, no naučnici su u obzir uzeli isključivo vitamin D dobiven konzumacijom dodataka prehrani, a ne pristup sunčevoj svjetlosti.
Rezultati istraživanja
6. Karcinom gušterače i karcinom dojke
Najveća stopa ljudi s karcinomom gušterače je u zemljama s najnižom količinom sunčeve svjetlosti, što su potvrdili naučnici s američkog Medicinskog fakulteta u San Diegu, piše tportal.hr.
Izloženost sunčevoj svjetlosti može biti povezana i s manjim rizikom od raka dojke. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Environment Health Perspectives otkriveno je kako žene koje provode dnevno minimalno sat vremena na svježem zraku imaju manji rizik od raka dojke za razliku od žena koje rjeđe borave izvan kuće.
7. Krvni pritisak
Hipertenzija je obično češća zimi i u sjevernijim zemljama, a istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Investigative Dermatology nudi mogući razlog – izloženost sunčevoj svjetlosti uzrokuje apsorpciju dušikovog oksida u kožu i u krvotok, zbog čega dolazi do širenja krvnih žila i smanjenja tlaka unutar njih.
8. Mršavljenje
Mada su podaci ograničeni, neka istraživanja povezuju sunce i s gubitkom težine. Naime, masne stanice ispod kože reagiraju na sunčeve zrake i smanjuju se pri izlaganju suncu. Naučnici pretpostavljaju da bi to mogao biti razlog zašto ljudi zimi češće dobivaju na težini. Međutim, potrebno je još istraživanja prije nego se sunčeva svjetlost počne preporučivati kao metoda mršavljenja.