Američko udruženje za borbu protiv raka navodi da je oko petine slučajeva raka povezano sa nezdravom ishranom, prekomjernom tjelesnom težinom, fizičkom neaktivnošću i pretjeranom konzumacijom alkohola. Zato je važno znati koje namirnice mogu imati zaštitnu ulogu.
Hrana biljnog porijekla prepuna je nutritivnih jedinjenja koja djeluju zaštitno, uključujući polifenole, karotenoide, flavonoide, antioksidante, kao i vlakna i prebiotike.
Alison Tierney, registrirani dijetetičar specijaliziran za onkologiju i osnivač kompanije Wholesome LLC. objašnjava da upravo ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama donosi najveću korist jer te materije zajedno smanjuju upale i oksidativni stres, procese koji mogu doprinijeti nastanku maligniteta.
Vlakna su jedan od najpodcjenjenijih nutrijenata u prevenciji raka. Ona pomažu u reguliranju hormona poput estrogena i inzulina, poboljšavaju varenje i hrane zdrave bakterije u crijevima, što može imati ključnu ulogu u smanjenju rizika od bolesti.
Važno je izbjegavati prejedanje, savjetuju stručnjaci. Kad se jede više nego što je potrebno, povećava se nivo šećera u krvi, unose se dodatne kalorije, često i previše šećera, a to sve može dovesti do zapaljenskih procesa i nakupljanja visceralnog masnog tkiva koje povećava rizik od raka.
Preporuka stručnjaka je i da se ograniči unos jako prerađene hrane, alkohola i crvenih mesa.
Postoje namirniea koje onkološki nutricionisti uvijek imaju u svojoj kuhinji, piše parade.com.
Najbolje dokaze o smanjenju rizika od raka pruža ishrana koja je pretežno biljnog porekla. Takva ishrana osigurava obilje vlakana, vitamina, minerala, zdravih masti.
Laneno sjeme
Mljeveno laneno sjeme bogato je lignanima, biljnim materijama koje mogu pomoći u reguliranju hormona i smanjiti rizik od raka dojke. Prema istraživanjima, proteini iz lana utječu na ponašanje ćelija raka i mogu usporiti njihovo širenje. Stručnjaci preporučuju da se svakodnevno dodaje u ovsenu kašu, jogurt ili smutije.
Bobičasto voće
Borovnice, maline i drugo bobičasto voće bogato je antocijanima i vitaminom C, koji štite ćelije od oksidativnog stresa i oštećenja DNK. Smrznuto bobičasto voće jednako je hranljivo kao i svježe, a često i pristupačnije.
Brokoli
Brokoli, kelj, prokelj i drugo kupusasto povrće sadrže sulforafan i indole, jedinjenja koja pomažu tijelu da neutrališe kancerogene materije i pravilno metaboliše estrogen. Također doprinose popravci DNK i sprečavaju aktivaciju karcinogena. Preporuka je da se jedu nekoliko puta sedmično.
Grah i sočivo
Mahunarke su bogate vlaknima i biljnim proteinima koji stabilizuju nivo šećera u krvi i smanjuju nivo IGF–1, hormona povezanog sa rastom ćelija raka. Njihova vlakna i otporni škrob podržavaju zdrav mikrobiom i smanjuju upale. Visok unos vlakana povezuje se sa manjim rizikom od više tipova maligniteta, uključujući kancer debelog crijeva dojke, jajnika, prostate i pankreasa.
Ostale namirnice sa zaštitnim djelovanjem
Preporučuje se pristup poznat kao „jesti dugine boje“. Svaka boja voća, povrća, žitarica, mahunarki i orašastih plodova donosi jedinstvena zaštitna jedinjenja. Raznovrsna biljna ishrana gradi raznolik crijevni mikrobiom, jača imuni sistem i smanjuje upale.
Podsjećaju i na važnost hidratacije. Voda čuva zdravlje ćelija, pomaže u transportu hranljivih materija i izbacivanju toksina. Nedovoljno unošenje tečnosti povećava rizik od oksidativnog stresa. Dovoljna količina vode razblažuje potencijalne kancerogene materije u mokraći i pomaže tijelu da ih efikasnije ukloni.