Bijeli hljeb godinama se nalazi na „crnoj listi“ nutricionista zbog visokog glikemijskog indeksa i utjecaja na nivo šećera u krvi.
Ali da ima “gore od goreg” poazuje novo istraživanje koje otkriva da se u pekarama krije proizvod koji može biti još štetniji za organizam.
Nepovoljni učinak
Svakodnevna navika kupovine i konzumiranja svježeg, mirisnog peciva, posebno lisnatog tijesta, krije zamku koja postepeno iscrpljuje energetske zalihe tijela.
Mada bijeli hljeb zauzima visoko mjesto na ljestvici namirnica s nepovoljnim učinkom, lisnato tijesto, bilo obično ili punjeno, opisuje se kao prava „nutritivna bomba“.
U praksi se pokazalo da kombinacija rafinisanog bijelog brašna i industrijskih trans-masti, najčešće iz margarina, stvara mješavinu koju gušterača izuzetno teško prerađuje. Dok klasična štruca hljeba sadrži brašno, vodu i kvasac, lisnato tijesto obiluje aditivima koji produžuju svježinu proizvoda, ali istovremeno povećavaju rizik od razvoja inzulinske rezistencije.
Kada se lisnato pecivo konzumira kao zamjena za redovan obrok, dolazi do naglog oslobađanja inzulina. Gušterača tada radi „prekovremeno“ kako bi obradila veliku količinu šećera iz bijelog brašna. Masnoće iz takvih proizvoda brzo se talože oko unutrašnjih organa, dok nagli pad šećera u krvi, koji se javlja otprilike dva sata nakon obroka, uzrokuje manjak energije i smanjenu koncentraciju.
Jednom u deset dana
Nutricionisti savjetuju da se konzumacija lisnatih peciva i sličnih proizvoda ograniči na najviše jednom u deset dana kako bi se izbjeglo hronično opterećenje organa i metaboličke posljedice. Iako bijeli hljeb nosi reputaciju nezdrave namirnice, lisnato pecivo je, zbog kombinacije rafinisanog brašna, masti i aditiva, potencijalno još nepovoljniji izbor. Zato, mislite na sebe kada birate šta ćete jesti