Novo naučno istraživanje donosi zanimljive odgovore na pitanje zašto neki ljudi dožive stotu godinu, dok većina to ne uspije.
Genetika i način života presudni
Naučnici već godinama pokušavaju otkriti šta je zajedničko osobama koje žive izuzetno dugo.
Najnoviji rezultati pokazuju da su ključni faktori genetika i životne navike.
Iako prehrana i stil života igraju važnu ulogu, čini se da genetske predispozicije imaju još veći utjecaj.
Šta otkriva krv stogodišnjaka
Tim istraživača analizirao je uzorke krvi tri grupe ljudi, stogodišnjaka, osamdesetogodišnjaka i mlađih osoba.
Rezultati su pokazali da ljudi koji žive više od 100 godina imaju drugačiji način starenja. Kod njih su pronađeni proteini koji su po vrijednostima slični onima kod mnogo mlađih osoba.
Jedan od ključnih nalaza je niži nivo oksidativnog stresa kod stogodišnjaka.
Oksidativni stres nastaje kada u tijelu postoji neravnoteža između slobodnih radikala i antioksidansa, što može dovesti do oštećenja ćelija i razvoja bolesti poput raka, Alzheimera i srčanih problema.
Zanimljivo, stogodišnjaci imaju čak i niže nivoe određenih antioksidativnih proteina, ali im to ne šteti upravo zato što imaju manje oksidativnog stresa.
Istraživanje je pokazalo i da osobe koje žive duže zadržavaju zdravlje tkiva i imaju drugačiji metabolizam.
Njihov organizam sporije prolazi kroz promjene povezane sa starenjem, što im omogućava da duže ostanu vitalni.
Šta to znači za sve nas
Zaključak naučnika je jasan. Dug život zavisi od kombinacije mnogo različitih faktora.
Izbjegavanje štetnih utjecaja, zdrava ishrana i način života mogu pomoći, ali genetika i sposobnost tijela da se nosi sa starenjem imaju ključnu ulogu.