Naše tijelo je stvoreno da se kreće. U suprotnom – što bi narod rekao “zahrđa”.
Kretanjem doprinosimo našem zdravlju i sa svakim korakom sve smo bliži tom idealu. Još je Hipokrat prije mnogo vremena rekao “Šetnja je lijek”.
U jednoj diskusiji i hodanju neko je rekao: “Kada biste znali koliko je hodanje zdravo, nikada ne biste sjeli u auto”. Naravno, da je to teško izvodljivo, gotovo nemoguće u savremenom načinu životu.
Kad spominjemo savremeni način života, važno je istaći da je on u dobroj mjeri sjedalački.
U tom svjetlu spomenut ćemoedno britansko istraživanje provedeno na 800 000 ispitanika pokazalo je da dugotrajno sjedenje povećava rizik nastanka dijabetesa za 112%, a kardiovaskularnih oboljenja za 150%.
Smanjuje rizik od prerane smrti
Druga istraživanja pokazala su da 30 minuta hodanja smanjuje rizik od preuranjene smrti za 50%, što zapravo znači – produžava nam život.
Preporuke su da bi se barem tri puta sedmično hoda po 30 minuta. Idealno bi bilo da je to svakodnevno. Smatra se kako u danu treba preći tih čuvenih 10. 000 koraka.
Kada bismo uveli sasvim male promjene u našoj svakodnevici, približili bismo se tom idealu. Dovoljno je da idemo stepenicama umjesto liftom, da svaka tri sata ustanemo od stola i prohodamo 10 minuta, parkiramo auto nešto dalje od posla, ali i da praktiujemo svakodnevnu trening-šetnju.
Ono što je dobro jest da je učinak tjelesne aktivnosti, pa tako i hodanja, kumulativan. Važno je da ga „odradimo“, nije važno u koliko puta smo to obavili.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, da bi sačuvali zdravlje, prevenirali bolesti i zadržali vitalnost što je dulže moguće, odraslim je osobama potrebno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno. Idealno, u tjedni ritam bi trebalo uključiti i barem dvije aktivnosti tjedno koje uključuju vježbe snage, kao što su sklekovi ili dizanje utega.
Iako mnogi smatraju da je priča o 10 tisuća koraka dnevno za unaprjeđenje zdravlja i smanjenje rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti samo fitness mit, istraživanje objavljeno krajem 2022. u cijenjenom časopisu JAMA Neurology pokazuje da se ipak ne radi o floskuli koju nam podvaljuju u teretanama.
Naime, istraživanje provedeno na gotovo 80 tisuća ljudi pokazalo je da je aktivnost u vidu napravljenih 10 tisuća koraka dnevno povezana s manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, čak 13 vrsta raka i demencije.
Ipak, u istraživanju se ističe da nije nužno da je baš 10 tisuća magična brojka. Primjerice, 9800 koraka dovoljno je da bi se rizik od razvoja demencije smanjio za 50%, dok tek 3800 koraka taj isti rizik smanjuje za 25%.
Osim toga, hodanje povećava i kvalitet života u periodu u kojem ga provodimo, ali i kao “zalog“ za budućnost. Djeca koja se više kreću, mladi i osobe srednje dobi koji su u pokretu, u starosti su puno zdraviji i manje obolijevaju od kroničnih bolesti. Ne kaže se uzalud: “Pitat ćete starost, gdje ti je bila mladost”.
Uz mnoge fizičke koristi koje nam donosi hodanje, ono je izuzezno dobro i za unaprjeđenje našeg psihičkog zdravlja. Hodanje je evolucijski upisano u nama od naših početaka i prirodno je kako za naše tijelo tako i za našu psihu, piše adiva.hr.
Neke od koristi hodanja
Dok hodamo, nosimo težinu vlastitog tijela što zapravo znači da vježbamo s utezima, to jest, težinom vlastitog tijela. Samo neki od koristi hodanja su:
Povećani kardiovaskularni i kapacitet pluća
Smanjen rizik od moždanog udara i srčanih bolesti
Blagotvoran učinak na hipertenziju, povišeni kolesterol, dijabetes, bolove i ukočenost zglobova i mišića
Prevencija osteoporoze jačanjem kostiju
Povećana mišićna snaga i izdržljivost
Smanjenje masnoća u tijelu.