Stiglo je vrijeme sočnih i osvježavajućih lubenica. Lubenica je na ove prostore stigla iz tropske Afrike i većinu sastava njenog ploda čini voda.
Crvenu mu boju daje antioksidans likopen, biljni pigment iz grupe karotenoida, koji je djelotvoran je u smanjenju pojave raka, kardiovaskularnih poremećaja, dijabetesa i makularnih bolesti.
Šta tijelo lakše absorbira
Njeno crveno meso bogato je likopenom, antioksidansom koji joj daje boju, a povezuje se sa smanjenjem upalnih procesa i boljim zdravljem srca. No, kao i kod većine namirnica koje prate veliki zdravstveni mitovi, važno je razlikovati ono što nauka potvrđuje od onoga što zvuči predobro da bi bilo istinito, piše tportal.hr.
Jedna šoljica narezane lubenice sadrži oko 12 grama ugljikohidrata, gotovo nimalo masti i soli te otprilike sedam do 11 miligrama likopena. Likopen je prirodni pigment koji lubenici daje prepoznatljivu crvenu boju, a nalazi se i u paradjzu te ružičastom grejpu. Djeluje kao antioksidans, što znači da pomaže neutralizirati nestabilne molekule poznate kao slobodni radikali.
Slobodni radikali prirodno nastaju u tijelu, ali njihov nivi može povećati zbog pušenja, onečišćenja zraka i izlaganja UV zračenju. U prevelikim količinama mogu oštetiti stanice, a povezuju se sa starenjem i nizom hroničnih bolesti.
“Svježa lubenica ima veću koncentraciju likopena nego svjež paradajz. Međutim, likopen iz prerađenih proizvoda od paradajza, poput konzerviranog paradajza i pirea, tijelo obično lakše apsorbira nego onaj iz svježe lubenice ili sirovog paradajza, kaže nutricionistica Lily Soutter, specijalizirana za wellness na radnom mjestu
Neka istraživanja su povezala veći unos likopena s nižim rizikom od raka prostate. No rezultati nisu ujednačeni i ne dokazuju da likopen sam po sebi spriječava bolest.
Drugim riječima, lubenica može biti dio prehrane koja podržava zdravlje, ali nije čudesna zaštita od bolesti.
“Općenito, prehrana bogata voćem i povrćem, uključujući lubenicu, može podržati opće zdravlje i povezuje se s nižim rizikom od nekih vrsta raka”, dodaje nutricionistica.
Lubenica sadrži i L citrulin, aminokiselinu koju tijelo koristi za proizvodnju dušikova oksida. On pomaže opuštanju i širenju krvnih žila, čime podupire cirkulaciju i može imati ulogu u regulaciji krvnog tlaka.
No i tu vrijedi važno upozorenje.
Vitamin A
“Većina dosadašnjih istraživanja bavila se dodacima L citrulina, koji sadrže puno višu dozu ove aminokiseline nego što biste je dobili samim jedenjem lubenice’, objašnjava Soutter.
Nedavni pregled ranijih istraživanja pokazao je i to da je unos između pet i 30 miligrama likopena iz paradajza dnevno povezan sa skromnim poboljšanjima faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, posebno krvnog pritiska. Ta količina okvirno odgovara većoj porciji lubenice ili jednom do dvaparadajza. Ipak, većina tih nalaza odnosi se na paradjz i dodatke likopena, pa ne dokazuje da će jedenje lubenice imati isti učinak.
Lubenica sadrži i vitamin A, važan za imunitet, kožu i vid, zatim vitamin C, koji pridonosi zaštiti stanica i prirodnoj obrani organizma, te kalij, mineral bitan za funkciju mišića i ravnotežu tekućine.