Najavljen je novi toplinski udar a s njim raste i rizik od dehidracije. Visoke temperature posebno mogu ugroziti starije osobe, djecu, hronične bolesnike i ljude koji veći dio dana rade ili borave na otvorenom.
Tokom vrućina često se savjetuje unos većih količina vode, ali potrebe nisu iste kod svih ljudi. Količina tečnosti zavisi od tjelesne težine, zdravstvenog stanja, godina, fizičke aktivnosti i vremena provedenog na suncu.
Ne treba čekati žeđ
Ne treba čekati da se pojavi žeđ jer ona može značiti da je organizam već počeo gubiti potrebnu tečnost. Tijelo se tokom visokih temperatura hladi znojenjem, pri čemu se gube voda i elektroliti.
Većini zdravih odraslih osoba u uobičajenim uslovima potrebno je približno dvije do tri litre tečnosti dnevno. Tokom toplotnog vala ta količina može biti veća, naročito kod fizički aktivnih osoba i onih koje rade na otvorenom.
Tečnost se ne unosi isključivo kroz vodu. Hidrataciji doprinose supe, voće i povrće koje sadrži veliki udio vode. Lubenica, dinja, breskve, krastavac i citrusi mogu biti dobar izbor tokom vrelih dana.
Voda ipak ostaje najbolji napitak za hidrataciju. Kod pojačanog znojenja mogu pomoći i napici koji sadrže elektrolite, dok bi alkohol, energetska i veoma zaslađena pića trebalo ograničiti.
Alkohol može dodatno podstaći gubitak tečnosti i povećati rizik od dehidracije.
Prevelika količina vode unesena u kratkom periodu također može biti štetna. Takva navika može poremetiti ravnotežu natrija u organizmu, zbog čega je tečnost najbolje piti postepeno tokom cijelog dana.
Boja urina
Jedan od jednostavnijih pokazatelja hidratacije jeste boja urina. Svijetložuta boja najčešće pokazuje da je unos tečnosti dovoljan, dok tamnija boja može ukazivati na dehidraciju.
Pored redovne hidratacije, tokom najtoplijeg dijela dana treba izbjegavati direktno sunce, nositi laganu i prozračnu odjeću te praviti češće pauze u hladu ili rashlađenom prostoru.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti osobama koje slabije osjećaju žeđ, među kojima su najčešće stariji ljudi i mala djeca.