Svjetski izvještaj o sreći pokazalo je da je Finska devetu godinu zaredom najsretnija zemlja na svijetu. Slijede je Island i Danska, pokazao je najnoviji Svjetski izvještaj o sreći-
Prema izvještaju koje objavljuje Centar za istraživanje dobrobiti Univerziteta u Oxfordu, prva tri mjesta zauzimaju Finska, Island i Danska. Kostarika je ostvarila izvanredan rezultat na četvrtom mjestu, što je najviši plasman jedne latinoameričke zemlje u povijesti istraživanja. Slijede je ponovno nordijske zemlje.
Ovo je lista prvih 10
10 najsretnijih zemalja svijeta u 2026. su:
Finska
Island
Danska
Kostarika
Švedska
Norveška
Nizozemska
Izrael
Luksemburg
Švicarska
SAD se ove godine nalazi na 23. mjestu, Kanada na 25., a Velika Britanija na 29. mjestu. Ovo je druga godina zaredom da se nijedna od velikih zemalja engleskog govornog područja – SAD, Novi Zeland, Irska, Australija, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo – nije našla među prvih deset.
Što se tiče regije, Hrvatska se našla na 70., Srbija je na 30., Bosna i Hercegovina na 47., Crna Gora na 60., a Kosovo na visokom 16. mjestu.
Kako bi se odredio poredak, Gallupova svjetska anketa traži od ispitanika u 147 zemalja da ocijene svoj život na ljestvici od 0 do 10, gdje 10 predstavlja najbolji mogući život, a 0 najgori.
Istraživači zatim analiziraju šest faktora kako bi objasnili razlike među zemljama: BDP po stanovniku, očekivani životni vijek, velikodušnost te percepciju slobode i korupcije.
Poredak se temelji na trogodišnjem prosjeku, čime se ublažavaju nagle promjene uzrokovane vanrednim događajima poput ratova ili financijskih kriza. Finci su svoje zadovoljstvo životom ocijenili prosječnom ocjenom 7.764.
Duboka predanost Finske saradnji pomaže objasniti njenu postojanost na vrhu ljestvice, rekao je John F. Helliwell, profesor emeritus ekonomije na Univerzitetu British Columbia i jedan od osnivača urednika Izvještaja o svjetskoj sreći.
Finci to znaju
“Uspješna društva sarađuju kad se suoče s nedaćama. Finci to znaju. A kad jednom steknete osjećaj da ste u nečemu zajedno, nema granica onome što možete postići”, kazao je profesor.
Poređenja radi ispitanici iz SAD-a dali su prosječnu ocjenu 6.816.
Autori izvještaja prvi su put u izdanju za 2024. godinu upozorili na krizu sreće među mladima, a najnoviji podaci potvrđuju taj trend.
Istraživanje je pokazalo da su ocjene zadovoljstva životom među ispitanicima mlađima od 25 godina u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu pale za gotovo cijeli bod na ljestvici od 0 do 10 tokom posljednjeg desetljeća. To je dramatičan pad, pogotovo s obzirom na to da je prosječno zadovoljstvo mladih u ostatku svijeta poraslo.
“To je zapanjujući pad dobrobiti mladih. Jedan od krivaca, osobito u SAD-u, jest opseg i priroda korištenja društvenih mreža.” Istraživanje ipak upozorava da su “negativne emocije sve češće u svim regijama svijeta”, kaže profesor.
Iako je potrošnja interneta, uključujući društvene mreže, visoka gotovo svugdje, istraživači kažu da je ključni faktor u padu sreće mladih broj sati provedenih na društvenim mrežama ili u igranju videoigara.
Helliwell je istaknuo da je korištenje društvenih mreža visoko i među mladima u Latinskoj Americi, ali je njihova dobrobit snažna i raste. Ukazao je na “način na koji koristite društvene medije” i dodao da je ključno pitanje “jesu li to doista društveni mediji ili protudruštveni mediji”.
Određena količina korištenja interneta nije nužno negativna:
“Čini se da postoji zlatna sredina. Ne želite biti isključeni, ali ne želite biti ni pretjerano povezani”, dodao je.
Neki trendovi nisu iznenađujući. Zemlje na dnu ljestvice često su one pogođene geopolitičkim sukobima. Afganistan jena posljednjem, 147. mjestu, a ispred njega je Sijera Leone. Bogate zemlje i dalje su visoko plasirane, iako neke od najbogatijih nisu ušle u prvih 20. Ujedinjeni Arapski Emirati nalaze se na 21. mjestu, a Saudijska Arabija na 22., odmah ispred SAD-a.
Slika sreće je složena, a prelazak na digitalne načine proizvodnje i potrošnje informacija ključan je faktor.
“Digitalno doba preoblikuje društvene i emocionalne temelje dobrobiti u Europi”, rekla je Zeynep Ozkok, ekonomistica sa Univerziteta St. Francis Xavier.
“Učinci nisu ni jednoobrazni ni neizbježni: zavisi o tome ko ste, u kakvom društvenom svijetu živite i kakvo vas digitalno okruženje okružuje. Razumijevanje tih interakcija ključno je za razvoj politika koje podupiru dobrobit u društvu koje je sve više online”, dodala je.
Unatoč prijetnji prekomjernog korištenja društvenih mreža, autori studije nisu pesimistični, dijelom i zato što su zemlje diljem svijeta počele donositi mjere za zaštitu mladih od opasnosti interneta. Helliwell također crpi nadu iz činjenice da istraživanja ističu temeljne vrijednosti. U najsretnijim zemljama ljudi nisu izgubili iz vida ono što je važno.
Gdje je najbolje izgubiti novlanik
Kao primjer naveo je pitanje gdje je najbolje izgubiti novčanik. Odgovor je, naravno, Finska.
“Svi vole živjeti ondje gdje očekuju da će im se novčanik vratiti pun”, rekao je.
Nije iznenađujuće ni da nordijske zemlje, sa snažnim zdravstvenim i obrazovnim sustavima, i dalje dominiraju istraživanjem.
Ipak, Helliwell smatra da je važno ne zaboraviti dobrotu koju posjeduje većina ljudi, čak i izvan najbolje rangiranih zemalja.
“Svijet je pun ljubaznih stranaca”, rekao je. “Ako to znate, to na vas utječe na svaki mogući način.”