Američko-izraelski napadi na Iran i ubistvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija dodatno su pojačali zabrinutost ruskog predsjednika Vladimira Putina za sopstvenu političku budućnost i bezbjednost, piše briselski Politico.
Prema navodima ovog medija, događaji na Bliskom istoku produbili su osjećaj nesigurnosti u ruskom političkom vrhu i dodatno učvrstili uvjerenje u Kremlju da Rusija mora ostvariti pobjedu u ratu u Ukrajini kako bi očuvala politički uticaj i stabilnost režima.
Putin u nevjerici
Podsjeća se da je Putin ranije izbjegavao da govori o mogućem ubistvu Hamneija. Na pitanje novinara tokom ranijeg napada na Iran kako bi reagovao na takav scenario, ruski predsjednik je kratko odgovorio:
„Ne želim čak ni da razgovaram o tome.“
Nakon što je Hamnei poginuo u ciljanom napadu koji je, prema navodima zapadnih izvora, izveo Izrael uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, Putin je u saopštenju osudio atentat nazvavši ga „zločinom koji predstavlja cinično kršenje normi ljudskog morala i međunarodnog prava“.
Međutim, ruski lider u izjavi nije direktno imenovao države koje stoje iza napada.
Poređenja sa sudbinom Gadafija
U ruskim političkim krugovima ubistvo Hamneija izazvalo je poređenja sa padom libijskog lidera Moamera Gadafija 2011. godine.
Ruski novinar Mihail Zigar podsjetio je da je Putin bio izuzetno ljut nakon što je vidio snimke Gadafijevog ubistva poslije NATO intervencije.
„Cijelom svijetu su pokazali kako je ubijen, u lokvi krvi. Da li je to demokratija?“ izjavio je tada Putin na konferenciji za novinare.
Analitičari navode da je upravo Gadafijeva smrt bila prelomni trenutak koji je uticao na promjenu ruske spoljne i unutrašnje politike.
Aleksandar Baunov iz Karnegi centra Rusija-Evroazija smatra da je Putin taj događaj doživio kao upozorenje o sudbini lidera koji izgube zaštitu moćnih saveznika.
Zabrinutost u Moskvi
Pad dvojice ruskih saveznika u kratkom vremenskom periodu, venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i iranskog lidera Hamneija dodatno je povećao zabrinutost u krugovima bliskim Kremlju.
Prema riječima Sama Greena, profesora ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu, Putin će prije svega voditi računa o vlastitom političkom opstanku.
„Putin neće rizikovati ličnu bezbjednost, stabilnost svog režima ili ruske nacionalne interese da bi pomogao drugim državama“, rekao je Green.
On dodaje da Moskva ostaje fokusirana na rat u Ukrajini i na odnose sa Sjedinjenim Državama i evropskim državama.