Koga nije ujeo komarac – nekoga češće,a nekoga rijeđe. No, kako stvari stoje ova pojava mogla bi postati još učestalija.
Studija provedena u Brazilu otkrila je da s padom bioraznolikosti raste vjerojatnoća da će komarci za obrok odabrati ljude. Kako ljudska aktivnost potiskuje druge životinje iz regije, komarci imaju manje alternativa za hranjenje, piše Science Alert.
Istraživači sa Saveznog univerziteta u Rio de Janeiru i Instituta Oswaldo Cruz postavili su svjetlosne zamke u dva prirodna rezervata u Atlantskoj šumi u Brazilu, gdje su prikupili 52 vrste komaraca. Tim je zatim iz uzorka od više od 1.700 jedinki izdvojio ženke koje su se nahranile krvlju. Od tog broja, 24 su sadržavale prepoznatljivu DNK.
Analiza je pokazala da je u 18 uzoraka pronađena ljudska DNK. Sljedeća najveća grupa bile su ptice, s krvlju šest različitih vrsta ptica, dok je krv vodozemaca, glodavaca i pasa pronađena u po jednom uzorku.
“Ovdje pokazujemo da vrste komaraca koje smo uhvatili u ostacima Atlantske šume imaju jasnu preferenciju za hranjenje ljudskom krvlju”, rekao je Jeronimo Alencar, biolog s Instituta Oswaldo Cruz.
Tim navodi nekoliko razloga za velik broj ljudi kao izvor hrane, a najočitiji je da zbog pojačane deforestacije na tim područjima jednostavno boravi više ljudi.
“S manje dostupnih prirodnih opcija, komarci su prisiljeni tražiti nove, alternativne izvore krvi. Na kraju se više hrane ljudima iz praktičnosti, budući da smo mi najrasprostranjeniji domaćin u tim područjima”, kazao je Sergio Machado, mikrobiolog sa Saveznog sveučilišta u Rio de Janeiru.
Naučnici ističu kako je potrebna detaljnija analiza, koja bi mogla uključivati i bolje metode za hvatanje insekata. Svjetlosne zamke, naime, češće privlače gladne komarce, dok se oni koji su se nedavno hranili teže hvataju jer se radije odmaraju.