Bahrein i Kuvajt tajno su poslali borbene avione u napade na vojne ciljeve u Iranu, objavio je The Wall Street Journal pozivajući se na izvore upoznate s operacijama.
Prema navodima američkog lista, avioni dvije zaljevske države ranije ovog mjeseca gađali su iranska skladišta dronova i projektila. Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su pružili obavještajne podatke i odbrambenu zračnu podršku.
Reakcija ambasadora
Međutim, kuvajtski ambasador negirao je da je njegova zemlja učestvovala u ofanzivnim operacijama protiv Irana. Bahreinske vlasti zasad nisu komentarisale objavljene tvrdnje.
Ukoliko navodi budu potvrđeni, ovo bi bili prvi poznati direktni udari Bahreina i Kuvajta na teritoriju Irana.
Obje zemlje prethodno su bile izložene iranskim raketnim i napadima dronovima. U njima se nalaze i važne američke vojne baze, koje je Teheran označavao kao mete nakon udara SAD-a na Iran.
Kuvajtsko ministarstvo odbrane ranije je saopćavalo da su njegovi sistemi presretali iranske projektile i dronove. Iranski napadi pogodili su i elektranu te postrojenje za desalinizaciju vode, što je izazvalo dodatnu zabrinutost zbog mogućeg ugrožavanja osnovne infrastrukture.
Bahrein i Kuvajt imaju znatno manje vojne kapacitete od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ipak, njihovo moguće uključivanje pokazalo bi da zaljevske države više nisu spremne odgovor ograničiti samo na presretanje iranskih napada.
Wall Street Journal ranije je objavio da su UAE tokom sukoba izveli desetine tajnih napada na Iran koristeći borbene avione i dronove.
Reuters je u maju izvijestio da je i Saudijska Arabija izvodila neprijavljene udare na iranske položaje kao odgovor na napade izvedene na njenoj teritoriji. Rijad je istovremeno nastavio diplomatske kontakte i pružio širi pristup svom zračnom prostoru i bazama američkim snagama.
Povećan rizik
Iran je posljednjih sedmica nastavio gađati američke vojne lokacije i infrastrukturu u Bahreinu, Kuvajtu i drugim državama regiona. Takvi napadi povećavaju rizik da se u sukob direktno uključi sve veći broj zaljevskih zemalja.
Dodatnu opasnost predstavlja mogućnost napada na elektrane, postrojenja za desalinizaciju i naftnu infrastrukturu. Zaljevske države snažno zavise od takvih sistema, pa bi njihovo ozbiljnije oštećenje moglo izazvati nestašice vode, prekide snabdijevanja energijom i veliku humanitarnu krizu.
Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je izjavio da razmatra znatno snažniju vojnu operaciju protiv Irana, dok se diplomatski napori za zaustavljanje sukoba nastavljaju.