Uređaji za praćenje sna, poput pametnih satova i prstenova, postaju sve popularniji, a tržište ovih tehnologija u SAD-u ove godine donosi prihode od oko pet milijardi dolara, s očekivanim udvostručenjem do 2030. godine. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovi uređaji ne mjere san direktno, već na osnovu otkucaja srca i pokreta korisnika pokušavaju procijeniti faze sna, što može dovesti do nepreciznih rezultata.
Daniel Forger, profesor matematike na Univerzitetu Michigan, pojašnjava da su algoritmi ovih uređaja danas prilično tačni u razlikovanju budnog stanja od sna, ali da su laboratorijske studije i dalje znatno preciznije u određivanju detalja kao što su faze ne-REM i REM sna. Neurologinja dr. Chantale Branson iz Morehouse School of Medicine također ističe da se podaci iz trackera ne smiju uzimati kao konačna dijagnoza kvaliteta sna, naročito kada se radi o rezultatima jedne noći. Po njenom mišljenju, uređaji su korisni za praćenje dugoročnih trendova, ali ne mogu zamijeniti medicinsku procjenu.
Ulagati u higijenu sna
Branson savjetuje da bi umjesto opsesivnog praćenja brojki, korisnici trebali ulagati u higijenu sna, poput uspostavljanja redovnih rutina, izbjegavanja ekrana prije spavanja i stvaranja ugodnog okruženja za odmor. Takođe, preporučuje da se svi koji imaju problema sa snom prvo konsultuju s ljekarom prije kupovine ovakvih uređaja.
S druge strane, Forger smatra da nosivi uređaji imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o značaju sna i mogu pomoći ljudima bez ozbiljnih problema da optimizuju svoje navike spavanja. On ističe da praćenje usklađenosti biološkog sata može poboljšati efikasnost sna, čak i kada je ukupno trajanje odmora dovoljno.
Iskustva korisnika potvrđuju ove stavove. Kate Stoye, nastavnica iz Atlante, koristi Oura prsten za praćenje sna i primijetila je kako alkohol i kasni obroci negativno utiču na njen odmor, pa je odlučila promijeniti navike. S druge strane, Mai Barreneche iz New Yorka priznaje da joj je uređaj pomogao u usvajanju zdravih rutina, ali je zbog prevelike fokusiranosti na brojke razvila anksioznost, zbog čega je odlučila prestati s praćenjem.
Važan korakka boljem razumijevanju
Dr. Branson navodi da je anksioznost izazvana rezultatima praćenja sna česta kod pacijenata koji se previše fiksiraju na količinu REM sna ili uspoređuju svoje rezultate s drugima, što može biti kontraproduktivno. Preporučuje da uređaji služe kao pomoć, a ne izvor stresa, te savjetuje razgovor sa stručnjakom ako praćenje sna izaziva zabrinutost.
Forger ističe i potencijal ovih tehnologija za budućnost, uključujući rano otkrivanje infekcija ili promjena u obrascima sna koje mogu ukazivati na razvoj depresije ili rizik od ponovne pojave bolesti. Posebno korisnim smatra njihovu primjenu u siromašnijim sredinama, gdje bi praćenje na daljinu moglo unaprijediti zdravstvenu zaštitu bez potrebe za čestim posjetama liječniku.
Zaključno, stručnjaci naglašavaju da, iako uređaji za praćenje sna imaju ograničenja, oni predstavljaju važan korak ka boljem razumijevanju i upravljanju zdravljem spavanja, ali ih treba koristiti s realnim očekivanjima i uz stručnu podršku.