August bi u većem dijelu Evrope mogao donijeti temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, dok se Balkan izdvaja kao jedno od područja s povećanim rizikom od novih i dugotrajnijih toplotnih talasa.

Kratkotrajno osvježenje krajem jula zato ne mora značiti i kraj velikih vrućina. Sezonski modeli Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i programa Copernicus ukazuju na veću vjerovatnoću natprosječno toplog vremena širom gotovo cijelog evropskog kontinenta.

Pozitivna odstupanja

Najizraženija pozitivna odstupanja temperature očekuju se na jugu i jugoistoku Evrope, uključujući Balkan, Italiju, Francusku i Pirinejski poluotok.

To ne znači da će svaki dan biti ekstremno vruć niti da se mogu unaprijed odrediti tačne temperature. Sezonske prognoze prikazuju opći trend za duži period, a ne precizan razvoj vremena u određenom gradu ili danu.

Prema jednom od mogućih scenarija, periode velikih vrućina povremeno će prekidati hladnije fronte s Atlantika ili sjevera. One bi donosile kratkotrajno osvježenje, pljuskove, grmljavinu i lokalno snažno nevrijeme.

Drugi scenario predviđa formiranje stabilnog polja visokog zračnog pritiska iznad dijela Evrope. Takva situacija mogla bi danima sprečavati dolazak hladnijeg zraka i omogućiti širenje vrućine prema sjevernijim područjima.

Temperature bi u najtoplijim dijelovima južne Evrope u tom slučaju mogle prelaziti 40 stepeni, dok bi se na Balkanu tokom najjačih toplotnih talasa mogle kretati između 35 i 40 stepeni.

Prognoze padavina znatno su manje pouzdane. Moguće je da u kratkom periodu jedno područje pogode obilni pljuskovi i bujične poplave, dok susjedni krajevi ostanu gotovo bez kiše. ECMWF i WMO također ukazuju da je signal za količinu padavina u Evropi slabiji i neizvjesniji od temperaturnog trenda.

El Niño se tokom ljeta ubrzano razvija

Dodatnu pažnju meteorologa privlači jačanje El Niña u tropskom dijelu Tihog okeana. Američki centar NOAA procjenjuje da postoji 97 posto vjerovatnoće da će se El Niño zadržati do početka proljeća 2027. godine.

Za period od oktobra do decembra procijenjena je i velika mogućnost da ovaj atmosfersko-okeanski fenomen dostigne snažan intenzitet.

Svjetska meteorološka organizacija navodi da se El Niño tokom ljeta ubrzano razvija i da bi mogao povećati vjerovatnoću ekstremnih vremenskih pojava u različitim dijelovima svijeta.

Ipak, njegov utjecaj na Evropu nije direktan niti jednostavan. Vremenske prilike na kontinentu zavisit će i od položaja mlazne struje, stanja sjevernog Atlantika, temperature Sredozemnog mora, vlažnosti zemljišta i rasporeda visokog i niskog zračnog pritiska.

Najizgledniji razvoj trenutno podrazumijeva august topliji od prosjeka, uz smjenjivanje izrazito vrućih perioda i kratkotrajnih prodora nestabilnog vremena. Takvi prodori mogu donijeti jake pljuskove, grad, olujni vjetar i lokalne poplave, ali vjerovatno neće biti dovoljni da potpuno ublaže posljedice suše u najugroženijim područjima.