TOP 5 OVE SEDMICE

NAJNOVIJE VIJESTI

"Veliki raspad"

Slijedi li decenijsko otkriće: Sudbina svemira se mijenja

Nauka i otkrića koja ona donosi zaokuplja pažnju sve većeg kruga ljudi. neka od otkrića donose nevjerovarne spoznaje, šokantne teorije… Slično jei sa analizom naučnog timaiz Južne Koreje koja pretpostavlja da se svemir neće zauvijek širiti.

Umjesto toga, galaksije bi se jednog dana mogle ponovno početi približavati jedna drugoj pod djelovanjem gravitacije, završavajući u scenariju koji astronomi nazivaju ‘Veliko sažimanje’ (Big Crunch).

Naučnici uključeni u ovo istraživanje vjeruju da bi mogli biti na pragu jednog od najvećih astronomskih otkrića u posljednjih nekoliko desetljeća. Iako su izražene ozbiljne sumnje u njihove zaključke, kritičari zasad nisu uspjeli u potpunosti opovrgnuti rezultate južnokorejskog tima, piše BBC.

Dugo se mislilo…

Astronomi su dugo smatrali da bi širenje svemira, započeto Velikim praskom prije oko 13,8 milijardi godina, s vremenom trebalo početi usporavati pod utjecajem gravitacije.

No 1998. godine otkriveni su dokazi o postojanju tamne energije, sile koja ne usporava širenje svemira, već ga ubrzava. Istraživanja iznimno sjajnih eksplozija zvijezda, poznatih kao supernove, pokazala su da se udaljene galaksije ne razmiču sve sporije, nego sve brže.

Neke teorije čak su predviđale da bi se svemir mogao širiti toliko ubrzano da bi zvijezde postale nevidljive, a u krajnjem scenariju moglo bi doći i do ‘Velikog raspada’ (Big Rip), u kojem bi se raspali čak i atomi.

O kontroverznoj teoriji počelo se govoriti u martu, kada su objavljeni neočekivani rezultati mjerenja instrumenta Dark Energy Spectroscopic Instrument (DESI), smještenog na teleskopu u pustinji Arizone. DESI je izgrađen kako bi precizno proučavao tamnu energiju i prati gibanje milijuna galaksija.

No podaci su sugerirali da se ubrzanje širenja svemira mijenjalo tokom vremena, što se ne uklapa u standardni kosmološki model.

 ‘S promjenjivom tamnom energijom koja najprije jača, a zatim slabi, potreban nam je novi mehanizam. To bi moglo uzdrmati fiziku’, rekao je Ofer Lahav, profesor na University College Londonu i sudionik DESI projekta.

Dodatno ulje na vatru dolilo je istraživanje koje je u novembru objavilo Royal Astronomical Society, a koje potpisuje tim iz Južne Koreje predvođen Young Wook Leeom, profesorom sa Univerziteta Yonsei u Seulu.

Lee i njegovi saradnici ponovno su analizirali podatke o supernovama; istu vrstu podataka koja je prije 27 godina dovela do otkrića tamne energije. No za razliku od ranijih studija, nisu pretpostavili da su sve supernove jednake sjajnosti. Umjesto toga, uzeli su u obzir starost galaksija iz kojih potječu i preciznije izračunali njihovu stvarnu svjetlinu.

Rezultati su pokazali ne samo da se tamna energija mijenjala tokom vremena, nego i da se ubrzanje širenja svemira sada usporava.

“Sudbina svemira se mijenja. Ako tamna energija nije konstanta i ako slabi, to mijenja cijelu paradigmu moderne kosmologije.'”, rekao je Lee za BBC News.

Ako se tamna energija doista mijenja i postupno slabi, tada bi se mogla promijeniti i konačna sudbina svemira. Umjesto scenarija u kojem se svemir zauvijek ubrzano širi – do tačke u kojoj se galaksije, zvijezde pa čak i atomi razdvajaju u tzv. Velikom raspadu – otvara se mogućnost posve suprotnog ishoda.

U tom slučaju, kako bi tamna energija gubila snagu, gravitacija bi s vremenom mogla preuzeti glavnu ulogu. Širenje svemira postupno bi se usporilo, zaustavilo, a potom bi započeo obrnuti proces: galaksije bi se počele ponovno približavati jedna drugoj, završavajući u Velikom sažimanju svemira u iznimno gusto stanje.

Mislim da se ovdje radi o složenim detaljima ponašanja supernova

Koji će od tih scenarija prevladati – vječno širenje, rasap ili konačni kolaps – ovisi o pravoj prirodi tamne energije, sile o kojoj nauka zasad zna iznenađujuće malo.

Rad južnokorejskog tima prošao je recenziju i objavljen je u uglednom naučnom časopisu, no naišao je na snažan otpor dijela naučne zajednice. Među kritičarima je i George Efstathiou, profesor na Institutu za astronomiju Sveučilišta u Cambridgeu.

“Mislim da se ovdje radi o složenim detaljima ponašanja supernova. Povezanost sa starošću galaksija nije dovoljno čvrsta i opasno je na temelju toga uvoditi korekcije. Meni ti rezultati djeluju slabo.’ Prevladavajući stav među kozmolozima i dalje je da se svemir širi ubrzano, uz gotovo nepromjenjivu tamnu energiju”, rekao je.

No Lee odlučno odbacuje kritike:

“Naši se podaci temelje na 300 galaksija. Statistička vjerojatnost da je riječ o slučajnosti iznosi otprilike jedan prema bilion. Zbog toga sam uvjeren da je naše istraživanje već sada značajno.”