Na skupu održanom u Zagrebu tokom proteklog vikenda predstavljena je karta Bosne i Hercegovine s trećim entitetom, što je izazvalo snažne političke reakcije i otvorilo novu rundu polemika u regiji.
Sporna karta i prijedlog reorganizacije
Dvodnevni skup “TradFest”, organizovan uz podršku ultrakonzervativnih udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, bavio se temama unutrašnjeg uređenja BiH.
Posebnu pažnju izazvao je panel na kojem je predstavljen model teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine.
Prema tom prijedlogu, BiH bi bila podijeljena na Republiku Srpsku, tzv. “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt.
Na prikazanoj karti posebno je označena “Croat Republic”, koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu i područje Mostara, uz dodatne teritorijalne cjeline u srednjoj Bosni i Posavini.
Autor prijedloga Ivan Pepić, naveo je da bi ovakav model, po uzoru na Belgiju, mogao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Reakcije iz BiH i upozorenja
Mnogi mediji i političari okarakterisali su ovaj skup skandaloznim, jer se u glavnom gradu Hrvatske raspravlja o unutrašnjem uređenju BiH.
Po svim zakonima takve stvari su u isključivoj nadležnosti institucija i građana Bosne i Hercegovine.
Iz Stranke demokratskih akcija upozoravaju da ovakve ideje zadiru u suverenitet države, ističući da je posebno zabrinjavajuća šutnja institucija Bosne i Hercegovine.
Naglašavaju da se pitanja unutrašnjeg uređenja mogu rješavati isključivo unutar države, kroz njene institucije.
Zastupnik u Hrvatskom saboru Armin Hodžić ocijenio je skup kao marginalni politički događaj, uz tvrdnje da se prenose narativi bliski Miloradu Dodiku.
“Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija o teritorijalnoj reorganizaciji Francuske. To bi bilo nezamislivo”, poručio je Hodžić.
Podijeljeni stavovi u Hrvatskoj
Saborski zastupnik Nino Raspudić tvrdi da se ne radi o pokušaju razbijanja BiH, već o raspravi o njenom opstanku i načinu osiguravanja ravnopravnosti naroda.
Dodatne reakcije izazvalo je i prisustvo Domagoja Kneževića i Gordana Grlića Radmana, što su pojedini komentatori protumačili kao signal političke podrške ovom skupu.
Cijeli slučaj ponovo je otvorio osjetljiva pitanja o političkoj stabilnosti i budućnosti Bosne i Hercegovine, uz poruke da se o njenom uređenju mora odlučivati isključivo unutar države.