Nakon iscrpljujućih pregovora u Islamabadu, koji su trajali čak 21 sat, Sjedinjene Američke Države ne odustaju od pokušaja postizanja dogovora s Iranom, već mijenjaju pristup i fokus stavljaju na ekonomski pritisak.
Predsjednik Donald Trump potvrdio je da su dvije strane usaglasile većinu pitanja, ali ne i ono ključno, nuklearni program.
Upravo zbog toga uslijedila je odluka o blokadi Hormuškog moreuza, koja se tumači kao pokušaj dodatnog pritiska na Teheran.
Kako navode američki izvori cilj ove strategije nije novi rat, već prisiljavanje Irana na sveobuhvatan sporazum kroz ekonomsku izolaciju.
Ekonomski pritisak umjesto sukoba
Prema procjenama iz Washingtona, vojna eskalacija trenutno nije prioritet. Umjesto toga, plan je dodatno oslabiti iransku ekonomiju i testirati spremnost vlasti na kompromis.
Američka strana, navodno, razmatra i veliki paket ekonomskih olakšica, uključujući ukidanje sankcija, u zamjenu za potpuno odricanje od nuklearnog i raketnog programa, kao i prekid podrške saveznicima u regionu.
Novi akteri u igri
Tokom pregovora posebno se istakao Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, kojeg američki zvaničnici vide kao mogućeg “pragmatičnog” lidera u budućnosti.
On je, prema istim izvorima, ostavio snažan utisak kao ozbiljan i racionalan pregovarač, što otvara mogućnost za drugačiji politički kurs Irana.
Tri scenarija razvoja
Američka administracija trenutno razmatra tri moguća ishoda:
- pad postojeće vlasti pod pritiskom
- postizanje velikog političkog i ekonomskog dogovora
- nova eskalacija sukoba ukoliko tvrdolinijaši preuzmu inicijativu
Najrizičniji scenario je vojni odgovor Irana, koji bi mogao dovesti do šireg sukoba u regiji.
Pregovori u Pakistanu nisu donijeli konačno rješenje, ali jasno je da diplomatski proces nije završen već ulazi u novu, još neizvjesniju fazu.