Plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da ponovo otvori Hormuški moreuz suočava se s ozbiljnim problemima, jer brodarske kompanije i pomorci ne vjeruju da je plovidba tim područjem trenutno sigurna, navodi CNN.
Hormuški moreuz je jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom.
Pomorci strahuju od napada
Pomorac Martín Izaguirre Salgado, koji radi na tankerima za tečni naftni gas, i danas čuva komadiće gelera iz napada koji se dogodio prije dvije godine dok je njegov brod plovio Crvenim morem.
Četiri projektila tada su eksplodirala u blizini broda, a metalni fragmenti padali su po palubi.
“Neke od tih komadića čuvam kod kuće”, rekao je Salgado.
Za pomorce poput njega političke izjave ne ulijevaju mnogo povjerenja kada je riječ o sigurnosti plovidbe kroz ratnu zonu.
Trump je najavio da bi Sjedinjene Američke Države mogle osigurati vojne pomorske pratnje i državne garancije za osiguranje brodova, ali prijetnje Irana pomorci i brodarske kompanije shvataju veoma ozbiljno.
Kompanije ne žele rizik
Gene Seroka, direktor luke Los Angeles, rekao je da ne poznaje nijednu kompaniju koja bi trenutno bila spremna poslati tanker kroz to područje.
“Nemam dokaz da se ta obećanja mogu provesti. Nakon svih godina u ovoj industriji, teško je zamisliti kako bi to funkcionisalo. Ne možemo svjesno slati ljude na more kao mete”, rekao je.
Prema njegovim riječima, jedino prekid vatre mogao bi uvjeriti brodarske kompanije da ponovo počnu koristiti taj prolaz.
Plan vojne zaštite
Američki zvaničnici tvrde da rade na planu koji bi omogućio sigurnu plovidbu, ali zasad nema preciznog roka za početak vojnih pratnji.
“U ovom trenutku ne biste željeli poslati veliki tanker kroz Hormuški moreuz, ali situacija bi se uskoro mogla promijeniti”, rekao je jedan visoki američki dužnosnik.
Vojska trenutno pokušava ograničiti iranske vojne kapacitete, nakon čega bi moglo doći do ponovnog pokretanja pomorskog saobraćaja.
Rizik za brodove i posade
Sana Manders, predsjednik logističke kompanije Flexport, kaže da su najveći problem sigurnost posada i ogromna vrijednost brodova.
“Kompanije žele biti sigurne da su njihovi brodovi zaštićeni. To su izuzetno skupi resursi i niko ih neće izlagati opasnosti zbog jedne komercijalne transakcije”, rekao je.
Jakob Larsen iz danskog pomorskog udruženja BIMCO dodaje da bi za zaštitu svih tankera bio potreban ogroman broj ratnih brodova.
Ako blokada potraje, moglo bi doći do ozbiljnih poremećaja u globalnom lancu snabdijevanja.
Poseban udar na zemlje Zaljeva
Sukob bi mogao posebno pogoditi zemlje Perzijskog zaljeva. Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein i Kuvajt uvoze oko 85 posto hrane, pa bi dugotrajna blokada mogla izazvati ozbiljne probleme u snabdijevanju.
U međuvremenu brod na kojem radi Salgado usidren je uz obalu Iraka još od 26. februara, oko 400 nautičkih milja od Hormuškog moreuza.
Trebao je već biti na putu kući u Španiju, ali sada samo čeka.
“Sada samo čekamo i ne znamo kada ćemo moći napustiti brod. Najgori je osjećaj kada ste zaglavljeni i ne možete predvidjeti kada ćete se vratiti kući”, rekao je.