Savezni ured za migracije i izbjeglice Njemačke donio je odluku o odbijanju zahtjeva za azil Georgya Avalianija, ruskog državljanina koji je pobjegao s fronta u Ukrajini.
U pismu koje je Avaliani primio navodi se da se on može bezbjedno vratiti u Rusiju, gdje prema ocjeni njemačkih vlasti nije izložen ozbiljnom progonu.
Odbio ratovati
Avaliani, građevinski inženjer i otac troje djece, odbio je ratovati nakon što je pozvan na mobilizaciju u septembru 2022. godine, u okviru djelimične mobilizacije koju je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Njegovi zahtjevi za izuzeće na osnovu zdravstvenog stanja i porodičnih razloga ranije su odbijeni. Nakon što je nekoliko sedmica proveo na frontu u istočnoj Ukrajini, uspio je pobjeći, ali je uhapšen i pritvoren u objekat koji opisuje kao “podrum za mučenje” u okupiranom Luhansku, gdje je bio izložen premlaćivanju i lažnim pogubljenjima. Nakon što je ponovo pobjegao i uhvaćen, uspio je trećim pokušajem preći u Bjelorusiju, a potom i u Uzbekistan.
U Njemačku je stigao 2025. godine zajedno sa svojom porodicom, te je podnio zahtjev za politički azil.
Međutim, njemačke vlasti smatraju da ne postoji realna opasnost od progona po njegov povratak u Rusiju, te navode da ruska država ne pokazuje značajan interes za dezertere poput Avalianija. Također se ističe da Rusija više ne provodi aktivnu mobilizaciju muškaraca.
Odluka Saveznog ureda za migracije i izbjeglice označava promjenu u odnosu Njemačke prema ruskim dezerterima jer je početkom invazije na Ukrajinu njemačka politika bila otvorenija.
Tadašnji ministar pravde Marco Buschmann izrazio je podršku Rusima koji se protive Putinu, dok je ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser naglasila da oni koji se suprotstavljaju režimu mogu zatražiti azil zbog političkog progona.
Sve manje pravne zaštite
U prvim godinama sukoba, oko 10 posto ruskih muškaraca u vojnoj dobi koji su dolazili u Njemačku dobijali su pravnu zaštitu, dok je taj procenat 2024. i 2025. godine pao na oko 4 posto.
Odluku njemačkih vlasti o odbijanju azila Avalianiju kritikuju zagovornici ruskih dezertera, koji smatraju da ovakve mjere šalju poruku da ne postoji siguran izlaz za one koji bježe s fronta, u trenutku kada evropske zemlje pooštravaju azilne politike, a pregovori o miru između Rusije i Ukrajine stagniraju. Avaliani je izjavio da bi, čak i ako izbjegne smrt na ratištu, mogao biti poslan nazad na front ili suočen sa zatvorskom kaznom do 15 godina, te najavio da će uložiti žalbu na odluku.
Istovremeno, slični procesi odvijaju se i u drugim zemljama – SAD su prošlog ljeta započele deportacije ruskih tražilaca azila nazad u Rusiju, a Evropska unija je u novembru pooštrila vizna pravila za ruske državljane. Sve to dodatno otežava položaj Rusa koji pokušavaju izgraditi novi život u inostranstvu.