Prema najnovijem istraživanju tržišta rada za 2025./2026. godinu koje su proveli Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, poslodavci u Federaciji BiH planiraju značajno povećati broj zaposlenih u 2026. godini.
Anketirano je ukupno 1.299 poslodavaca sa pet i više zaposlenih pri čemu su mikro poslodavci činili polovinu uzorka, a zatim slijede mali, srednji i veliki poslodavci, što odražava strukturu privrede.
Najtraženiji radnici sa srednjom stručnom spremom (KV)
Od anketiranih, 822 poslodavca, odnosno 63 posto, izrazilo je potrebu za zapošljavanjem ukupno 6.016 novih radnika, što predstavlja rast od sedam posto u odnosu na prošlu godinu. Najveća potražnja za radnom snagom dolazi iz prerađivačke industrije (39 posto), trgovine (20 posto), građevinarstva (10 posto) i ugostiteljstva (9 posto).
Kada je riječ o stručnoj spremi, najtraženiji su radnici sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), za koje je iskazano 67 posto potreba.
Slijede radnici sa srednjom stručnom spremom IV stepena (SSS) sa 20 posto i visokoobrazovani radnici (VSS) sa sedam posto.
Među zanimanjima srednje stručne spreme koja će biti najtraženija u 2026. godini nalaze se prodavači-trgovci, call-centar operateri, šivači, vozači kamiona, konobari, bravari, krojači, skladištari, kuhari, zavarivači, tesari, mašinski tehničari, CNC operateri, stolari, zidari, administrativni radnici i armirači.
Također velika je potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji.
Najveća potražnja za stručnjacima iz IT sektora
Što se tiče radnika sa fakultetskom diplomom, poslodavci predviđaju najveću potražnju za stručnjacima iz IT sektora, uključujući inženjere elektrotehnike, sistemske inženjere i programere, te ekonomistima, mašinskim inženjerima, magistrima farmacije i građevinskim inženjerima.
Većina poslodavaca (70 posto) planira povećanje plata radnicima u 2026. godini, ali najviše do deset posto.
Također, 27 posto poslodavaca najavljuje dodatno osposobljavanje radnika u skladu sa uvođenjem novih tehnologija i promjenama u radnim procesima, što je povećanje od 4,3 posto u odnosu na 2025. godinu.
Najveće potrebe za obukama dolaze iz industrijskih djelatnosti, a obuke će se uglavnom organizovati direktno na radnim mjestima.
Prilikom zapošljavanja, poslodavci se najčešće oslanjaju na lične kontakte, zatim na usluge javnih službi za zapošljavanje i društvene mreže, navodi Federalni zavod za zapošljavanje.