Međunarodni Dan žena obilježava se danas, 8. marta. Obično je to dan koji ima historijsku priču i pozadini, no na ovim prostorima se uglavnom sveo na čestitanje, poklone i proslave po restoranima i kafanama na koji se često muškarci bolje provedu od žena.
Nema tu niti riječi o pravima žena, Clare Zetkin, ni Rose Luxemburg (mnoge žene, nažalost, ni ne znaju ko su ine i za koje ideale i ciljeve su se borile, bukvalno je sve ogoljeno – cvijet i poklon.
‘Cvijeće se nosi i na groblje’
Narednog dana, tog 9. marta, sve je isto – žene koje su se izborile za ono što su htjele nastavljaju svojim putem, a one koje su zaglavile u tano gdje ne bi trebale obično ostaju u tom blatu.
Čak i žene u Holivudu sve više dižu glas, jer se milioni od zarade ne dijele ravnopravno na muškarce i žene. Glasno poručuju da ne pristaju da se njihove muške kolege mnogo više plaćaju od njih,
Glumac Dragan Marinković Maca, koji inače komentira redovno aktuelana dešavanja na svom Instagramu oglasio se i povodom Dana žena:
“Naučite svoje kćerke da nijedan cvijet ne prašta agresiju i nasilje. Cvijeće se nosi i na groblje.
Moje Dame,
Niste vrijedne samo kad ste snažne, vrijedne ste i kad ste umorne, i kad se raspadate, i kad ne znate šta dalje.”
Zapitajte se i vi gdje sete danas u odnosu na ciljeve koji su utemeljili Dan žena. Evo šta recimo Wikipedija kaže o tome:
Prosvjedi 8. marta događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je oko 15 000 žena stupalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine, Međunarodni dan žena obilježilo je preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji poklopili su se s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. Uoči Prvoga svjetskog rata žene širom Europe su 8. marta 1913. održale prosvjede za mir.
“Sigurnost žena je javna obaveza”
Ima i dalje:
Protesti prilikom Međunarodnoga dana žena u Rusiji bile su prvi stadij Ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. mart postane državni praznik, te se tokom sovjetskoga razdoblja koristio za obilježavanje „herojstva radnica”.
Ovo je naravno samo dio historije, a Ujedinjene nacije ovaj datum su proglasile kao Međunarodni dan žena 1977. godine.
Neformalna grupa aktivistkinja i aktivista danas će u Sarajevu organizovati protestni marš povodom Međunarodnog dana žena, pod sloganom “Sigurnost žena je javna obaveza. Država koja se ne miješa odobrava nasilje”.