Izraelski parlament je izglasao zakon o samoraspuštanju, čime je pokrenut proces koji bi mogao dovesti do prijevremenih izbora u zemlji.
Ova odluka predstavlja prvi formalni korak ka potencijalnoj smjeni vlasti koju trenutno predvodi premijer Benjamin Netanyahu, čija je vladajuća koalicija već duže vrijeme suočena s ozbiljnim političkim pritiscima i unutrašnjim nesuglasicama.
Problem nastao zbog vojnog roka
Prema važećim planovima, redovni izbori trebali bi biti održani najkasnije do 27. oktobra, ali nakon ove odluke Knesseta postoji mogućnost da se građani na biralištima nađu i znatno ranije, najvjerovatnije tokom septembra.
Konačan datum još uvijek nije utvrđen, jer parlament mora proći dodatne procedure i dogovore prije raspisivanja izbora.
Do ovakvog razvoja događaja došlo je nakon što je jedna od ključnih ultraortodoksnih političkih frakcija, koja je ranije bila važan partner Netanyahuove koalicije, povukla podršku vladi.
Razlog za raskid saradnje, prema njihovim navodima, jeste neispunjeno obećanje o zakonu kojim bi se pripadnici njihove zajednice izuzeli od obaveznog služenja vojnog roka.
Netanyahuova pozicija slabi
Opozicione stranke već duže vrijeme pokušavaju srušiti aktuelnu vlast, ali bez većeg uspjeha.
Nova politička situacija i gubitak podrške u parlamentu značajno su oslabila poziciju premijera, otvarajući prostor za promjene u odnosu snaga.
Proces raspuštanja parlamenta nije automatski završen, jer zakon mora proći dodatna glasanja i usaglašavanja prije konačnog stupanja na snagu.
U međuvremenu, politička neizvjesnost u zemlji raste, a analitičari upozoravaju da bi izbori mogli dodatno produbiti postojeće podjele u izraelskom društvu.