Sporazum New START predstavlja posljednji važeći dogovor o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Taj sporazum ističe u četvrtak, 5. februara. Ukoliko ove dvije zemlje ne postignu novi dogovor u posljednjem trenutku, svijet bi se mogao suočiti s nekontrolisanom nuklearnom utrkom prvi put od Hladnog rata.
New START je potpisan 2010. godine između američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i on ograničava broj raspoređenih strateških bojevih glava na 1.550 po strani, kao i maksimalno 700 sistema za njihovu isporuku.
Ovaj sporazum predstavlja ključni mehanizam za smanjenje rizika od eskalacije i nesporazuma između velikih nuklearnih sila, omogućavajući razmjenu informacija i kontrolu naoružanja.
Putin predložio produženje sporazuma
Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je produženje važenja sporazuma za dodatnu godinu, čime bi se dobilo vrijeme za pregovore o novom dogovoru.
Međutim, američki predsjednik Donald Trump nije dao zvaničan odgovor na ovaj prijedlog, a u javnim izjavama izrazio je stav da “ako sporazum istekne neka istekne”, uz napomenu da bi ga trebalo zamijeniti boljim aranžmanom.
Unutar SAD-a postoje podijeljena mišljenja o daljoj politici prema nuklearnom naoružanju.
Dok neki političari zagovaraju odbijanje Putinove ponude kako bi SAD mogli povećati svoj arsenal i odgovoriti na nuklearno jačanje Kine, drugi upozoravaju na opasnost od nekontrolisane utrke i destabilizacije globalne sigurnosti.
Kina trenutno posjeduje oko 600 bojevih glava, a Pentagon procjenjuje da bi ih do 2030. mogla imati preko 1.000, što dodatno komplikuje situaciju.
Povećanje nuklearnih kapaciteta
Nekontrolisani prekid sporazuma New START doveo bi do prestanka ograničenja na strateške nuklearne arsenale dugog dometa, prvi put od 1972. godine, kada su tadašnji američki predsjednik Richard Nixon i sovjetski lider Leonid Brežnjev potpisali prve takve sporazume.
To bi značilo da bi SAD i Rusija mogle povećati svoje nuklearne kapacitete bez ikakvog nadzora, što bi moglo izazvati ozbiljnu destabilizaciju i povećati rizik od fatalnih nesporazuma.
Stručnjaci upozoravaju da bi bez novog sporazuma obje strane morale djelovati na osnovu najgorih pretpostavki o namjerama i aktivnostima druge strane, što dodatno povećava opasnost od sukoba. Bivši pregovarač Nikolaj Sokov ističe da bi to bio “samoodrživ proces” koji vodi u utrku u naoružanju.
Istovremeno, Rusija je razvila nove nuklearne sisteme koji nisu pokriveni postojećim sporazumom, poput krstareće rakete Burevestnik, hipersoničnog oružja Orešnik i torpeda Posejdon.
S druge strane, SAD planiraju razvoj svemirskog sistema protivraketne odbrane “Zlatna kupola”, što Rusija vidi kao prijetnju strateškoj ravnoteži.
Zvaničnici iz Bijele kuće najavljuju da će predsjednik Trump uskoro donijeti odluku o budućem pravcu nuklearne kontrole naoružanja. S druge strane, Dmitrij Medvedev poručuje da je Rusija spremna na sve scenarije i da će brzo i odlučno odgovoriti na nove prijetnje sigurnosti.
Predstojeći dani stoga su ključni za budućnost međunarodne sigurnosti i stabilnosti, dok svijet s nestrpljenjem prati hoće li dvije najveće nuklearne sile uspjeti spriječiti povratak u opasnu fazu nuklearne utrke.