Hrvatska priprema velike izmjene krivičnog zakonodavstva koje uključuju uvođenje doživotnog zatvora i posebnog nadzora za osobe procijenjene kao trajna prijetnja društvu.

Prema najavljenim izmjenama, reforme će se zasnivati na tri ključna stuba.

Doživotna kazna zatvora

Uvođenje doživotne kazne zatvora, redefinisanje nadzora nad počiniocima nakon izlaska iz zatvora te formiranje posebnih ustanova za osobe koje nakon odslužene kazne predstavljaju ozbiljnu opasnost za okolinu.

Doživotni zatvor bio bi predviđen za najteža krivična djela za koja se trenutno izriču dugotrajne zatvorske kazne. Istovremeno, ostavila bi se mogućnost podnošenja zahtjeva za uvjetni otpust nakon 25 godina, po modelu koji već postoji u pojedinim državama Evropske unije.

Posebne ustanove za nadzor

Novi zakonski institut omogućio bi da osobe koje su odslužile kaznu, ali su prema stručnim procjenama i dalje izrazito opasne, budu smještene u posebne ustanove pod stalnim nadzorom.

O takvoj mjeri odlučivao bi sud na osnovu mišljenja vještaka i nadležnih institucija, a opravdanost zadržavanja preispitivala bi se najmanje jednom godišnje.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa, hrvatski zatvorski sistem trenutno raspolaže s oko 4.000 mjesta, dok se u kaznenim ustanovama nalazi približno 5.000 osoba.