Food and Agriculture Organization (FAO) saopćila je da je njen referentni indeks cijena hrane porastao u februaru, čime je prekinut petomjesečni trend pada.
Prema najnovijem izvještaju FAO-a, cijene pšenice, većine biljnih ulja i pojedinih vrsta mesa porasle su više nego što su pale cijene sira i šećera.
Indeks cijena hrane u februaru iznosio je 125,3 boda, što predstavlja rast od 0,9 posto u odnosu na januar. Indeks je i dalje oko jedan posto niži nego u istom periodu prošle godine.
Rast cijena žitarica i ulja
Porast cijena žitarica, posebno pšenice, povezuje se s nepovoljnim vremenskim uslovima u dijelovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, kao i poremećajima u logistici u Rusiji i crnomorskom regionu, koji predstavlja ključnu izvoznu zonu za evropsko tržište uključujući i jugoistočnu Evropu.
Cijene ostalih krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, također su blago porasle, dok je indeks riže povećan za 0,4 posto zbog stabilne potražnje za sortama basmati i japonica.
Cijene biljnih ulja porasle su za 3,3 posto, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine.
Pojeftinili mliječni proizvodi i šećer
Indeks cijena mesa porastao je za 0,8 posto, pri čemu su najviše poskupjeli govedina i ovčetina zbog snažne međunarodne potražnje. Cijene svinjskog i pilećeg mesa zabilježile su blaži rast.
S druge strane, cijene mliječnih proizvoda pale su za 1,2 posto, dok su cijene šećera smanjene za 4,1 posto u odnosu na januar, uglavnom zbog očekivanja većih globalnih zaliha.
Rekordna proizvodnja žitarica
FAO procjenjuje da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. godini mogla pasti za oko tri posto, na približno 810 miliona tona, jer niže tržišne cijene smanjuju interes poljoprivrednika za sjetvu u velikim proizvodnim regijama poput Evropske unije, Rusije i SAD-a.
S druge strane, očekuje se stabilna ili povećana proizvodnja u zemljama poput Indije, Pakistana i Kine.
Prema najnovijim podacima FAO-a, globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini dostigla je rekordnih 3,029 milijardi tona, što je rast od 5,6 posto u odnosu na 2024. godinu.
Svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 procjenjuje se na 2,943 milijarde tona, dok bi zalihe mogle porasti na oko 940,5 miliona tona, uz odnos zaliha i potrošnje od 31,9 posto.
FAO upozorava da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dovesti do rasta cijena energije i gnojiva, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje i transporta hrane širom svijeta.