Bivši princ Andrew Mountbatten-Windsor, koji je danas uhapšen nije prvi član britanske kraljevske porodice koji se suočava s ozbiljnim pravnim problemima i mogućim sudskim postupkom.
Ipak historija pokazuje da će bez obzira na ishod istrage, gotovo sigurno proći znatno bolje od nekih svojih predaka.
Britanska monarhija kroz stoljeća bilježi brojne slučajeve u kojima su članovi kraljevske porodice završavali pred sudom, često s daleko težim posljedicama nego što su one koje prijete savremenim Windsorima.
Izdaja, incest i preljub
Jedan od najpoznatijih primjera je Anne Boleyn, druga supruga kralja Henrija VIII, koja se u 16. stoljeću suočila sa suđenjem za izdaju, incest i preljubu.
Suđeno joj je pred sudom od 36 plemića gdje je negirala sve optužbe i pozvala sudije da kako je zapisano u historijskim izvorima, „slušaju svoju savjest“.
Anne Boleyn je tvrdila da joj je uskraćen pristup dokazima, da nije imala adekvatnu pravnu odbranu te da, kao rođena Francuskinja, nikada nije bila engleski podanik.
Uprkos tome osuđena je i pogubljena 1536. godine čime je postala jedan od najtragičnijih simbola brutalnosti tadašnjeg pravosudnog sistema.
Za razliku od takvih historijskih primjera savremeni članovi kraljevske porodice, uključujući i princa Andrewa, djeluju u okviru modernog pravnog sistema.
Oni imaju pravo na odbranu, transparentne sudske postupke i bez prijetnje drastičnim kaznama kakve su bile uobičajene u prošlosti.
Pravni problemi bivšeg princa Andrewa predstavljaju presedan u novijoj historiji britanske monarhije, oni ujedno pokazuju koliko se položaj kraljevske porodice pred zakonom promijenio kroz stoljeća.
Došli smo od pogubljenja i konfiskacije imovine do sudskih procesa u okviru savremenog pravosuđa.
Kralj Charles I
Nakon završetka Engleskog građanskog rata britanska monarhija suočila se s daleko težim presedanom. Kralj Charles I izveden je pred sud u Westminster Hallu 20. januara 1649. godine,
Kralj se četiri puta pojavio pred sudijama gdje je bio optužen za tiraniju i izdaju a veliki dio postupka obilježilo je njegovo osporavanje autoriteta suda i prava da mu se uopće sudi.
Presuda je donesena 26. januara 1649. godine kada je osuđen na smrt i pogubljen četiri dana kasnije ispred Banqueting Housea u Whitehallu, u Londonu.
Marija, kraljica Škotske
Još jedan dramatičan slučaj zabilježen je u 16. stoljeću. Marija, kraljica Škotske, bila je umiješana u tzv. Babingtonovu zavjeru 1586. godine čiji je cilj bio ubistvo njene rodice , engleske kraljice Elizabete I, i preuzimanje prijestolja.
Nakon suđenja proglašena je krivom za izdaju i pogubljena 1587. godine.
Ona je tako postala jedan od najpoznatijih primjera kraljevske figure koja je završila pred sudom i izgubila život.
Princeza Anne
Kraljevska princeza Anne postala je prvi član sadašnje britanske kraljevske porodice koji je krivično osuđen, podsjetio je svojevremeno The Guardian.
Naime, 2002. godine priznala je krivicu po Zakonu o opasnim psima, nakon što je njen trogodišnji engleski bul terijer Dotty ugrizao dvoje djece koja su se 1. aprila šetala Velikim parkom u Windsoru.
Sud joj je izrekao kaznu od 500 funti, naložio da plati 250 funti odštete i 148 funti sudskih troškova, dok je sudija Penelope Hiett odlučila da pas ne bude eutanaziran.
Princeza Anne se nekoliko godina ranije našla pred sudom i zbog prekoračenja brzine.
Nakon što je priznala da je vozila 150 km/h u zoni ograničenja od 110 km/h u Gloucestershireu kažnjena je sa 400 funti, uz 30 funti sudskih troškova i pet kaznenih poena na vozačkoj dozvoli.
U pismenom iskazu sudu iz marta 2001. godine navela je da je mislila kako je policijsko vozilo koje ju je pratilo zapravo dio njenog osiguranja.
Dodala je da je bila na putu ka službenom događaju kada je upala u gužvu na cesti A417 kod Brockwortha.
U nekim situacijama ne pomaže ni kruna na glavi.